Sedam značajnih javnih preduzeća u Srbiji prelazi iz statusa javnog preduzeća u pravnu formu društva sa ograničenom odgovornošću (DOO), u skladu sa Zakonom o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu Republike Srbije, koji je stupio na snagu 16. septembra 2024. godine.
U pitanju su: Srbijašume, Srbijavode, Putevi Srbije, Službeni glasnik, Skijališta Srbije, Nacionalni park Fruška gora i Nacionalni park Đerdap. Prema podacima Agencije za privredne registre (APR), svih sedam firmi već su dobile zvanične odluke o promeni pravne forme, a kao jedini vlasnik svih novoosnovanih DOO entiteta upisana je – Republika Srbija.
Ova preduzeća zajedno zapošljavaju 6.213 radnika, imaju osnovni kapital od 232,8 milijardi dinara, a u 2024. godini ostvarili su ukupan prihod od 665,4 miliona evra.
Kako je propisano, prelaskom iz javnog preduzeća u DOO:
Dakle, reč je o formalno-pravnoj promeni statusa preduzeća, a ne o privatizaciji. Funkcionalno, rad i poslovanje ostaju nepromenjeni – ali se otvaraju vrata ka potencijalno drugačijem upravljanju i eventualnoj transformaciji vlasništva u budućnosti.
Jedno od preduzeća koje menja svoj pravni status jeste i Nacionalni park Fruška gora. Preduzeće ima:
Prema podacima Zavoda za zaštitu prirode, površina parka iznosi 26.672 hektara, a imovina preduzeća obuhvata preko 3.100 parcela i 175 objekata. Nepokretnosti se prostiru na teritoriji čak osam opština.
Koja javna preduzeća će postati akcionarska društva (AD), a koja DOO, definisano je posebnom uredbom Vlade Srbije. Da bi preduzeće moglo da postane AD, mora kumulativno da ispunjava dva od tri sledeća kriterijuma:
Preduzeća koja ne ispunjavaju ova tri uslova – prelaze u DOO.
Promena pravne forme sedam velikih javnih preduzeća u Srbiji – među kojima su Putevi Srbije, Srbijašume i Nacionalni park Fruška gora – izaziva brojna pitanja i sumnje javnosti, prenose mediji. Iako je zvanično reč o tehničkoj transformaciji koja ne menja vlasništvo, već samo oblik organizovanja, mnogi strahuju da je ovo samo prvi korak ka potencijalnoj privatizaciji ključnih resursa i infrastrukture.
Na papiru, Republika Srbija ostaje jedini i stoprocentni vlasnik svih novoformiranih DOO preduzeća. Međutim, sama forma društva sa ograničenom odgovornošću omogućava lakši prenos vlasničkih udela, potencijalne privatne investicije, ali i – u krajnjoj liniji – prodaju imovine.
Iako Vlada tvrdi da je reč isključivo o racionalizaciji i modernizaciji upravljanja javnim preduzećima, pojedini stručnjaci i opozicioni akteri upozoravaju da bi promena pravne forme mogla biti prvi korak ka privatizaciji značajne državne imovine.
Za sada, međutim, sva preduzeća ostaju u 100% vlasništvu države, a promena forme ne podrazumeva promenu vlasničke strukture – barem ne odmah.
Javna preduzeća, po svojoj prirodi, ne postoje da bi pravila profit, već da bi obavljala poslove od opšteg značaja – održavanje puteva, upravljanje prirodnim resursima, objavljivanje zakona… Ukoliko preovlada logika profita, postoji rizik da se kvalitet i dostupnost tih usluga promene.
Na kraju, ostaje da vidimo – da li je ovo samo modernizacija upravljanja ili najava većih sistemskih promena, koje bi u godinama koje dolaze mogle ozbiljno uticati na našu zajedničku imovinu. Jedno je sigurno: građani imaju pravo da budu informisani i uključeni, a država ima obavezu da taj proces učini jasnim, transparentnim i usmerenim ka javnom dobru.
The post Sedam javnih preduzeća prelazi u DOO: Promena forme, ali ne i vlasništva appeared first on Ozon Media.