Letnje temperature u Srbiji često prelaze 36°C, a radnici, posebno oni na otvorenom, izloženi su ozbiljnim zdravstvenim rizicima. Iako zakon ne prepoznaje visoku temperaturu kao poseban osnov za bolovanje, radnik može odsustvovati s posla ukoliko zbog posledica vrućine postane privremeno nesposoban za rad – pod uslovom da to potvrdi lekar.
Bolovanje se odobrava kada zaposleni, iz određenih zdravstvenih razloga, nije sposoban za rad. Kod toplotnog stresa, simptomi poput vrtoglavice, nesvestice, povišenog pritiska ili dehidratacije mogu biti razlog da lekar utvrdi privremenu sprečenost za rad. Postupak izgleda ovako:
Radnik je dužan da se pridržava uputstava lekara i prepisane terapije. Korišćenje bolovanja bez opravdanog medicinskog razloga ili suprotno svrsi predstavlja zloupotrebu prava.
Zaposleni koji je osiguran po osnovu rada ima pravo na novčanu naknadu umesto plate:
Naknada ne može biti manja od minimalne zarade u Srbiji, niti veća od pet prosečnih plata.
Prvih 30 dana bolovanja isplaćuje poslodavac, a od 31. dana naknadu isplaćuje filijala RFZO. Kod povrede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac plaća ceo period. Nakon tri meseca, iznos se usklađuje sa kretanjem plata kod poslodavca.
Naknada ne pripada zaposlenima koji:
Ako se okolnosti utvrde naknadno, isplata se obustavlja i može se tražiti povraćaj isplaćenog iznosa.
Da bi RFZO refundirao naknadu, poslodavac mora dostaviti:
Bez ovih dokaza, isplata iz RFZO-a nije moguća.
Ako radite na otvorenom ili u prostorijama bez klimatizacije, a imate zdravstvene tegobe izazvane vrućinom, odmah se obratite lekaru. U slučaju privremene sprečenosti za rad, lekar može otvoriti bolovanje koje će, ako su ispunjeni uslovi, biti plaćeno u skladu sa zakonom.
Zaštita zdravlja na radu je zakonska obaveza poslodavca, ali pravo na bolovanje ostvarujete samo uz medicinsku potvrdu i poštovanje propisane procedure.
The post Rad na vrućini – kako po zakonu otići na bolovanje i šta vas tada sleduje appeared first on Ozon Media.