Iako se o pravima zaposlenih često govori tek kada dođe do problema, Zakon o radu jasno propisuje koliko se radi, kada se odmara i kako se plaća dodatni rad. Upravo nepoznavanje ovih pravila najčešće dovodi do zloupotreba – prekovremenog rada bez naknade, uskraćivanja odmora ili pogrešnog obračuna zarade.
Puno radno vreme u Srbiji iznosi 40 sati nedeljno, dok opštim aktom može biti i kraće, ali ne manje od 36 sati. Sve preko toga smatra se prekovremenim radom.
Zaposleni može biti upućen na prekovremeni rad samo u izuzetnim situacijama – zbog više sile, iznenadnog povećanja obima posla ili neodložnih rokova. Međutim:
U praksi, ovo je jedno od najčešće kršenih prava.
Zaposleni koji radi najmanje šest sati dnevno ima pravo na pauzu od najmanje 30 minuta, koja se uračunava u radno vreme.
Za kraće smene propisane su kraće pauze, dok rad duži od 10 sati podrazumeva pauzu od najmanje 45 minuta.
Pauza ne može biti na početku ili kraju smene – mora biti u toku rada.
Pravo na godišnji odmor stiče se posle mesec dana neprekidnog rada, a zakonski minimum iznosi 20 radnih dana godišnje.
Važno je znati:
Ako se zaposleni razboli tokom godišnjeg odmora, ima pravo da po oporavku nastavi korišćenje preostalih dana odmora.
Zakon propisuje minimalne procente uvećanja zarade:
Ako se istovremeno ispune uslovi po više osnova (npr. noćni + prekovremeni rad), procenti se sabiraju, a ne biraju.
Zaposleni ima pravo na plaćeno odsustvo do pet dana godišnje u slučajevima poput:
Pored toga, zakon garantuje:
Članovima uže porodice smatraju se bračni drug, deca, roditelji, braća, sestre, usvojitelji i staratelji.
Ako poslodavac ne poštuje zakonske obaveze, zaposleni ima pravo da se obrati:
Stručnjaci savetuju da se prava proveravaju na vreme, jer se mnogi problemi otkrivaju tek kada je već nastala šteta.
The post Znate li svoja prava na poslu? Radno vreme, godišnji odmor i prekovremeni rad po Zakonu o radu appeared first on Ozon Media.