SREMSKA MITROVICA / GRGUREVCI – U narodnoj književnosti Srema postoji gotovo zaboravljena, ali izuzetno zanimljiva figura – slepa guslarka i pesnikinja iz sela Grgurevci na Fruškoj gori. Njeno ime nikada nije zabeleženo, niti se zna kada je tačno živela, ali je ostala upamćena kao jedna od retkih žena koje su pevale i stvarale epske narodne pesme u ovom delu Srbije.
Iako anonimna, ova guslarka ostavila je trag u srpskoj književnosti zahvaljujući zapisima Lukijana Mušickog, poznatog pesnika i tadašnjeg igumana manastira Šišatovac.
Prema istorijskim beleškama, guslarka iz Grgurevaca pevala je junačke narodne pesme u vreme kada je Karađorđe, nakon sloma Prvog srpskog ustanka, boravio u manastiru Fenek u Sremu.
Lukijan Mušicki bio je među onima koji su slušali njeno pevanje i zapisivali stihove koje je izvodila uz gusle. Te zapise je 1817. godine prosledio Vuku Karadžiću, koji je u to vreme sakupljao i objavljivao srpske narodne pesme.
Vuk Karadžić je ove pesme ocenio kao „pravo otkrovenje i bogatstvo narodnog pesništva“, te ih je uvrstio u svoje zbirke narodnih epova.
Pesme koje se pripisuju guslarki iz Grgurevaca danas se smatraju delom vrha srpske usmene epike. Među njima su:
Postoje i pretpostavke da je i poznata pesma „Musić Stefan“ nastala iz njenog pevanja.
Ove pesme predstavljaju jedan od najvažnijih ciklusa srpske epske tradicije, posebno onaj posvećen Kosovskom boju i junacima srednjovekovne Srbije.
U srpskoj epici guslari su gotovo uvek bili muškarci, pa je pojava žene guslara bila retkost. Ipak, istorijski zapisi pokazuju da su i žene učestvovale u prenošenju narodnih pesama, posebno one koje su bile slepe, jer je guslanje često bilo povezano sa pevačima koji su živeli od svog kazivanja i pamćenja epskih pesama.
Slepa guslarka iz Grgurevaca upravo je jedan od takvih primera. Njene pesme, kako su beležili savremenici, odlikuju bogat jezik, snažna emocija i posebna lirskost, što je ostavilo snažan utisak na one koji su ih zapisivali.
Iako se njeno ime nije sačuvalo, ova anonimna pesnikinja pokazuje da su žene imale važnu ulogu u očuvanju srpske usmene tradicije.
Njena priča danas predstavlja dragocen deo kulturne istorije Srema i podseća da su i ženski glasovi učestvovali u stvaranju epskog nasleđa, koje je kasnije postalo temelj srpske književnosti.
Priča o guslarki iz Grgurevaca tako ostaje svedočanstvo o vremenu kada su se istorija, pesma i narodna tradicija prenosile glasom – uz zvuk gusala.
The post Zaboravljena guslarka iz Grgurevaca: Slepa pesnikinja čije je pesme objavio Vuk Karadžić appeared first on Ozon Media.